Njemački Ekonomski institut Harley procjenjuje da bi poduzeća EU-a, ako Velika Britanija i Europska unija do kraja godine ne pregovaraju o sporazumu o budućim odnosima, što bi rezultiralo povratkom bilateralnih trgovinskih odnosa u okviru svjetske trgovinske organizacije, poduzeća iz EU-a mogla izgubiti više od 700000 radnih mjesta.
Financial Times objavio je sadržaj ovog neobjavljenog izvješća 27. U izvješću se navodi da bi, ako se uključi i trgovinska poduzeća s Britanijom izvan EU-a, gubitak radnih mjesta uzrokovan "brexitom bez dogovora" mogao dosegnuti milijun. Takav veliki šok zapošljavanja naglašava važnost budućih pregovora o odnosima britanije i Europe. Dvije strane ostvarile su ograničen napredak u nekoliko krugova pregovora do sada.
U izvješću se procjenjuje da će, ako Velika Britanija "ode bez dogovora", najviše patiti Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, a poduzeća koja izvoze proizvode u Veliku Britaniju i njihovi dobavljači mogli bi izgubiti više od 176000 radnih mjesta. Francuska, Poljska i Italija mogle bi izgubiti 80000, 78000 odnosno 72000 radnih mjesta. Britanske tvrtke, koje pružaju usluge za izvoz tvrtki iz EU-a u Veliku Britaniju, također će izgubiti 22000 radnih mjesta.
Kada je u pitanju udio nezaposlenih na tržištu rada, teže su pogođene manje zemlje u EU-u. Irska bi mogla izgubiti 35000 radnih mjesta, što je blizu 2 posto radne snage u zemlji. Između 0,5 % i 3,4 % radne snage u Slovačkoj, Češkoj, Belgiji i Maltežanima vjerojatno će biti nezaposleno.
U izvješću se predviđa i da bi, ako Ujedinjena Kraljevina "izađe bez dogovora", uvoz roba i usluga u EU mogao pasti za 41 posto, što bi rezultiralo padom ukupne izlazne vrijednosti 27 zemalja EU-a za 0,25 posto. Tada će se uvesti carina od 10 posto na cijelo vozilo i dijelove koji se izvoze iz EU-a u Veliku Britaniju, što će ozbiljno utjecati na automobilsku industriju Njemačke, Španjolske, Češke, Belgije, Slovačke i drugih zemalja EU-a. Poljoprivredni proizvodi EU također će vjerojatno podlijegati višim carinama, što će odvući bugarske poljoprivredne izvoznike i francuske i nizozemske izvoznike veleprodajne trgovine.
Slična procjena napravljena je i u izvješću koje je prošlog tjedna objavila Londonska škola ekonomije i ekonomije. Prema izvješću koje je naručio danski mliječni div Ehrlich Chenxi, "brexit bez sporazuma" Velike Britanije mogao bi dovesti do smanjenja ukupne količine poljoprivrednih proizvoda i hrane uvezene iz EU-a za 63 posto. Neki mliječni proizvodi iz EU-a, kao što su jogurt, mlijeko i vrhnje, mogu prestati izvoziti u Ujedinjenu Kraljevinu, a zbog toga bi cijene mnogih proizvoda robne marke mogle porasti, s prosječnim rasponom od oko 26,5 %. Trenutačno 40 posto poljoprivrednih proizvoda i hrane koju konzumiraju britanska kućanstva dolazi iz Europske unije.
Oliver Holtmole, zamjenik direktora Ekonomskog instituta Harley, rekao je da ako se Velika Britanija povuče iz jedinstvenog tržišta EU-a i carinske unije "bez sporazuma", poduzeća EU-a mogu podijeliti tržišni udio koji su ostavila britanska poduzeća, ali je učinak "teško unaprijed kvantificirati". Što je još važnije, projekcije izvješća možda nisu u potpunosti realne, jer "tvrtke imaju druge mogućnosti suočavanja u isto vrijeme".
U izvješću se također naglašava da se njime ocjenjuje samo "djelomičan učinak negativnog trgovinskog šoka" te se "ne uzima u obzir opći učinak makroekonomske ravnoteže". Također ne namjerava procijeniti mogući ukupni utjecaj brexita na stanje zapošljavanja u Velikoj Britaniji ili bilo kojoj drugoj zemlji.
Financial Times izvijestio je da je izvješće Instituta za ekonomska istraživanja Harley ažurirana verzija početnog izvješća u veljači prošle godine, koje je pod stručnom revizijom i očekuje se da će biti objavljeno za nekoliko tjedana. (Ocean) (posebnost novinske agencije Xinhua)